Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor je nevladina, neprofitabilna udruga koja okuplja Hrvate čija je domovina Crna Gora, sa svrhom da promovira i reprezentira one interese hrvatske nacionalne i etničke manjine u Crnoj Gori na koje prema Ustavu Crne Gore, međunarodnim poveljama, deklaracijama i drugim dokumentima međunarodne zajednice o pravima čovjeka i nacionalnih etničkih manjina, ima mogućnost i prava.
HGDCG je osnovano 23. 06. 2001. g. Sjedište je u Kotoru, na Zatvorenom bazenu u Škaljarima, a djeluje na području Crne Gore i Republike Hrvatske.
Društvo okuplja 1500 članova. Ima svoje podružnice u Kotoru, Tivtu, Podgorici, Baru i Herceg Novom. U Hrvatskoj ima svoje predstavništvo sa sjedištem u Dubrovniku.
HGDCG ima svoj Statut, svoj amblem i zastavu. Po Statutu Društva, redovnim članom HGDCG-a može postati svaki građanin Crne Gore stariji od 16 godina , koji potpiše pristupnicu u članstvo, kao i svaki punoljetni građanin drugih država, pod uvjetom da prihvaća ciljeve HGDCG, izrađene u Statutu HGDCG i drugim aktima Društva.
Poštujemo prošlost gradimo novu budućnost!
Prva kulturno prosvjetna društava s hrvatskim predznakom
Tijekom povijesnog razdoblja Boka Kotorska je bila područje koje su naseljavali razni narodi a svaki je ostavljao tragove u etničkom identitetu, kulturnoj i vjerskoj pripadnosti zatečenog stanovništva, stvarajući s njim multikulturalnu, multikonfesionalnu i multinacionalnu zajednicu.
Hrvati na priobalju Crne Gore su najstariji sačuvani autohtoni dio populacije Crne Gore koji je uprkos povijesnom usudu uspio do danas sačuvati vjeru, jezik, kulturni i jednom rječiju, ukupni civilizacijski kod, koji je oblikovao njihovu nacionalnu svijest, posebno tijekom XIX. i XX. stoljeća. Možda upravo zahvaljujući svom rubnom položaju i biološkoj krhosti, održali su arhaična govorna i civilizacijska svojstva koja ih čine prepoznatljivima i na neki način izdvojenima unutar ukupnoga Hrvatskog nacionalnog korpusa. Da bi u svojoj donedavnoj izoliranosti očuvali bitna svojstva, uveliko je pomagao i bogati izvor sjećanja pohranjenih u obiteljskim tradicijama, arhivama i knjižnicama kao u kamenu koji je oblikovao ono što se danas i na svijetskoj razini prepoznaje kao civilizacijski biser čovječanstva, ne samo u smislu prirodnih ljepota, nego kao svjetska civilizacijska baština službeno priznata UNESCO- vom zaštitom.
Proces sazrijevanja svijesti Hrvatske-etničko – kulturne zajednice u Boki Kotorskoj o pripadnosti Hrvatskom narodu prilično je sporo tekao. Počeci buđenja nacionalne (samosvjesti) javljaju se u određenim socjalnim krugovima još krajem XVIII. stoljeća.
U posljednjem destljeću XIX. stoljeća dolazi do osnivanja kulturno prosvjetnih društava s hrvatskim predznakom. Prvo takvo društvo osnovano je 1888. u naselju Muo, malom ribarskom mjestuo u Boki – bilo je to hrvatsko pjevačko društvo “Zvonimir”. Zatim, skoro u svim mjestima od Budve do Herceg Novog formiraju se po jedno ili više društava kao potvrda osjećanja pripadnosti bokeljskih Hrvata cjelini Hrvatskog naroda. Većina ovih društava egzistirala su u formalno-pravnom smislu do 1945., kada su državnim dekretom ukinuta.
Nakon skoro šest desetljeća, zahvaljujući “pozitivnim vjetrovima” u vanjskoj politici Crne Gore, u drugoj polovici 90-tih godina prošlog stoljeća i uspostavljanja kontakata na relaciji Podgorica-Zagreb, dolazi do slobode izjašnjavanja u hrvatskom korpusu u Crnoj Gori. Dolazi do organiziranih formi okupljanja Hrvata u želji da pokažu sebi i drugima kako oni postoje na prostorima Crne Gore, kako su tu kao nacionalna manjina, po brojnosti najmanja, ali zasigurno najveća i izuzetno bogata po svom kulturnom, civilizacijskom i duhovnom nasljeđu.
OSNIVANJE HRVATSKOG GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE
Zoran Nikolić i Slavko Marović iz Tivta tijekom 1999. okupljaju oko sebe istomišljenike za ideju formiranja Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori poput Hrvata u Vojvodini, od koje se odustalo. Kasnije, u listopadu 2000. formira se Inicijativni odbor od 8 članova: Zoran Nikolić, Slavko Marović, dr.Ivan Ilić i Boris Lanceroti ( iz Tivta), Vedran Milošević, Davor Biskupović, Antun Dender i Tripo Schubert (iz Kotora), koji je započeo rad na koncipiranju programskih načela budućeg društva, kadrovskih rješenja, konačnog naziva društva, njenih simbola i statutarnih formulacija. U radu je kao savjetnik sudjelovao i pok. don Branko Sbutega. Dogovoreno je neka naziv društva bude “Hrvatsko građansko društvo Crne Gore”- Kotor, obzirom na građansku opciju. Pripremljen je tekst Statuta, usvojeni simboli (grb, zastava, članska karta memorandum) urađeni akti o osnivanju.
Sve je bilo spremno za sazivanje Osnivačke skupštine koja se održala 23.06. 2001. u zgradi Skupštine općine Kotor, i taj dan se uzima kao dan HGDCG.
Na Skupštini je bio 21 član. Usvojena su tri dokumenta neophodna za registraciju društva u skladu sa Zakonom o Nevladinim organizacijama Crne Gore. ( Statut, akt o osnivanju i spisak prisutnih s potpisima). Izabran je privremeni Izvršni organ od 7 članova i to: Zoran Nikolić, Slavko Marović, Kiko Matijević (Tivat), Ljerka Dragičević (Budva), Nikola Čučić, Vedran Milošević i Tripo Schubert (Kotor). Za predsjednika je izabran Tripo Schubert. Ovaj Izvršni organ rukovodio je Društvom do Izborne Skupštine. Društvo je registrirano u Ministarstvu pravde Republike Crne Gore 03.07.2001.g.
Skupština je zakazana za 15. 12. 2001., a do tada su obavljene sve neophodne radnje za početak rada jednog društva (bankarski račun, pretinac u pošti, prostor za rad društva, zaposlen administrativni radnik, izrađena publikacija o Društvu, Grb i barjak društva, pristupnice, članske karte, memorandum i obavljena prezentacija društva preko javnih glasila i elektronskih medija). Obavljeni su razgovori s lokalnom samoupravom Kotora i Tivta, primljeni kod Predsjednika Vlade Crne Gore Filipa Vujanovića i Predsjednika Republike Crne Gore Mila Đukanovića, te kod Biskupa kotorskog mons. Ilije Janjića, Generalnog konzula RH u Kotoru Petra Poljanića i u Veleposlanstvu RH u Beogradu Davora Božinovića.
Nakon toga izvršeno je predstavljanje Društva i na državnoj TVCG. U cilju upoznavanja Institucija RH s programskim načelima našeg Društva, Tripo Schubert predsjednik i Zoran Nikolić posjetili su Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Primorsko – goransku Županiju i Grad Zagreb, u vremenu od 9. do 16. listopada 2001. g. U Dubrovniku su vođeni razgovori sa Županom Ivanom Šprljom i njegovim suradnicima, u Splitu sa Županom Branimirom Lukšićem i dogradonačelnikom Grada Splita , a u Rijeci sa zamjenikom župana Lukom Denonom. U svim tim gradovima obavljeni su razgovori i s Hrvatima podrijetlom iz Boke, a u Rijeci i s Nacionalnom zajednicom Crnogoraca. Na ovom putu najviše kontakata je obavljeno u Zagrebu. Susreti u državnim institucijama u Zagrebu organizirani su uz pomoć Generalnog konzula Petra Poljanića.
